Priča o Krku seže još u prapovijest, a njezine su prve stranice ispisali prastanovnici tijekom bakrenog (3.500 – 2.000 god. pr. Kr.) i brončanog doba (2.000 – 800 god. pr. Kr.), dok se kao osnivači grada navode pripadnici jednog od sedamdesetak ilirskih plemena – Liburni, roda Kurikta. Nakon njih slijede Rimljani, zatim hrvatska plemićka obitelj Frankopani koja je u višestoljetnom periodu svoje vlasti, od 1115. do 1480. godine, otočanima priskrbila sjaj, umjetnost, ekonomsku snagu i neovisnost, a neizbrisiv su trag ostavili i Mlečani.
Grad Krk – jedno od najstarijih urbanih naselja u Hrvatskoj – smješten je uz prostrani zaljev na jugozapadnom dijelu otoka, a danas je znan i kao otočno upravno, poslovno i kulturno središte. S pripadajućim naseljima (njih 14) razmještenim uokolo grada, zauzima površinu od 110 kvadratnih metara. Zaleđe grada je mirno, uglavnom ruralno područje u mnogome još uvijek sačuvanog iskonskog načina života. No, u novije vrijeme i naselja okolice grada sve se intenzivnije uključuju u suvremene turističke trendove, prije svega atraktivnim agroturističkim inicijativama.
Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, u Gradu Krku živi 6.846 stanovnika. Cijelo područje Grada Krka, a posebice samo naselje Krk, u gospodarskom je smislu snažno usmjereno prema turizmu i uslužnim djelatnostima, dok iz povijesno-umjetničke perspektive, obiluje vrijednim primjerima kulturnog nasljeđa.
Grad Krk znan je kao grad povijesti i kulture. Na to su Krčani itekako ponosni. Jer više od 3.000 godina neprekidnog života grada predstavlja vrijeme koje svakom čovjeku – slučajnom prolazniku ili predanom istraživaču – može zagolicati maštu. Stoga, dođete li u Presjajni Grad Krčana (Splendidissima Civitas Curictarum), kako ga se još u 3. stoljeću nazivalo, o čemu svjedoči i vrijedan kameni artefakt, pozivamo vas da prošetate njegovom povijesnom jezgrom te otkrijete pitoreskne kamene ulice, slikovite trgove i mnogobrojne primjere spomeničke baštine… Upoznajte grad vrijednih i predanih ljudi koji su tkali velebnu prošlost te svjesni njihovog iznimnog nasljeđa zaplovite u budućnost!
Grad Krk gotovo je u cijelosti ostao opasan gradskim bedemima, a koji, s obzirom na izvrsnu očuvanost, predstavljaju raritet na nacionalnom nivou. Naime, treći su po veličini u Hrvatskoj nakon stonskih i dubrovačkih! Njihova izgradnja krenula je u doba Liburna pa sve do pada Venecije, a prvi se put spominju u natpisu iz 1. stoljeća prije Krista. U svome obuhvatu bedemi sadrže nekoliko ulaza u grad (Velika gradska vrata, Mala gradska vrata, Pizanska vrata ili Vrata slobode, a nekada i Gornja gradska vrata), dvije kamene kule (šesterostranu, kasnogotičku kulu na obali koju je početkom 15. stoljeća podigao knez Nikola IV. Frankopan te dvokatnu četvrtastu kulu na Veloj placi – Torrion – sagrađenu krajem 15. stoljeća tijekom obnove bedema pokrenute od strane mletačkog providura Antonija Vinciguerre) i Frankopanski kaštel – jedini sačuvani profani srednjovjekovni spomenik u gradu kojeg su naraštaji Frankopana podizali u rasponu od 12. – 15. (16.) stoljeća.
Izuzev profanih spomenika u sastavu gradskih bedema, krčka starogradska jezgra obiluje i vrijednim sakralnim zdanjima među kojima najviše pažnje privlači Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije podignuta još u 5. stoljeću na ostacima rimskih termi. Međutim, do danas ostalo je sačuvano trobrodno romaničko zdanje bogatog inventara s nadogradnjama iz kasnijih razdoblja. Katedralni kompleks, uz zvonik s kupolom prepoznatljive konture, čini i dvojna romanička crkva: gornja posvećena sv. Kvirinu, zaštitniku Biskupije Krk i grada Krka, a donja sv. Margareti, mučenici iz Antiohije.
